1.000 kilometara zidova: Strah i prijezir u EU

26. 11. 2018

Priča je trebala imati sretan kraj. Prije 29 godina, točnije 9. studenoga 1989. godina srušen je Berlinski zid i činilo se da ujedinjenju i slobodi ništa više ne stoji na putu. Europa je izašla iz svih političkih peripetija i stranputica i nalazila se na pragu kraja povijesti. A kad više nema povijesti, onda nema ni zidova ni podjela. Ili kako glasi službena formula: sloboda kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala.

Foto: Philippe Huguen / AFP
Foto: Philippe Huguen / AFP
Međutim, stvari su se zakomplicirale. I ne trebamo se u procjeni komplikacije osloniti niti na svakodnevno iskustvo niti na dubinsku političku analizu. Dovoljno je, kao što su to učinili na Transnacionalnom institutu, pobrojati kilometre zidova. Zidova koji ne dopuštaju kretanje ljudi. Pa tako ispada da je od pada Berlinskog zida naovamo diljem Europe izgrađeno oko 1.000 kilometara zidova kojima je jedina funkcija spriječiti ili barem otežati ulaz izbjeglicama u Europsku uniju ili pojedinu zemlju.

Tih 1.000 kilometara zidova za šest puta nadmašuje mitske zidove u Istočnoj Njemačkoj. A toj kilometraži trebalo bi pribrojiti i "maritimne zidove", tj. pomorske operacije na Mediteranu koji sprječavaju migracije prema Europi. Kako se ističe u studiji Transnacionalnog instituta, Europa nije izolirana u gradnji zidova i militarizaciji granične politike. Riječ je o širem svjetskom trendu, ali Europa je uvijek gradila imidž otvorenosti i tolerancije.

Prema podacima iz navedene studije čak 10 od 28 članica Europske unije je sagradilo zidove na svojim granicama. A vrhunac građevinskog buma dogodio se 2015. godine, za vrijeme zaoštravanja tzv. izbjegličke krize. U devedesetima bila sagrađena samo dva zida, a postupni rast zabilježen je početkom dvijetisućitih, nakon 9.11.2001. i terorističkog napada na New York. Bez obzira na kasniju eskalaciju, političke osnove zidogradnje su bile upisane u samo logiku Europske unije još od 1985. godine i usvajanja Šengenskog sporazuma.

A kako se danas uobličuju te osnove u političkoj retorici i praksi? Tako da ekstremna desnica neprestano trubi o zaštiti od migranata, a liberalna desnica migrantima sprječava ulaz kako bi nas zaštitila od ekstremne desnice. Paradoks? Ne, koalicija.