(Ne)vidljivi dijalog - Jelena Miletić

Thu, 01/15/2009 - 14:26

*izvod iz teksta projekta*
... Projekat se zasniva na istraživanju spomenika/memorija na kojima se susreću različite ideologije, kulture i pitanja tranzicione pravde u kolektivnom sećanju ali i u javnim prostorima u kojima se različite kulture i ideologije razilaze ili isključuju. Teritorijalno projekat obuhvata prostor Republike Srbije, posebno mesta  na kojima su podignuti spomenici koji beleže sećanje na I Svetski rat, II Svetski rat (Narodno-oslobodilačku borbu), ali i spomenici i obeležja iz ratova na prostoru Bivše Jugoslavije tokom 90-tih godina XX veka. Posebno su istaknuta i mesta-toposi na kojima su podizani spomenici a koji su takođe, mesta nekog oblika zajedničke memorije: crkvene porte, koncentacioni logori, mesta koja su bila meta NATO bombardovanja, ali i naselja u kojima je veliki  broj stanovnika  regrutovan u ratovima.

Projekat ukazuje na neočekivani susret ideologija i kultura koje se međusobno isključuju, a koje su bile shvatane kao deo kontinuteta zvanične politike, kao i onih, (ne)vidljivih manifestacija kultura i ideologija koje nisu bile deo zvanične politike u XX veku.

Dosadašnja istraživanja i rad na terenu se zasnivaju na mapiranju spomenika i prikupljanju foto dokumentacije. Autorka na osnovu ovakvihh istraživanja izvodi radove u različitim medijima, videti:

    * http://www.rex.b92.net/sliketranzicije/bor_radovi.html
    * http://www.rex.b92.net/javnatajna/bor_izlozba.html

Dosadašnja istraživanja i rad na terenu se zasnivaju na mapiranju spomenika i prikupljanju foto dokumentacije.

Prokuplje:

Spomenik podignut poginulima u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije  1990-1999 i spomenik podignut ustaniku Topličkog ustanka Spomenik podignut poginulim u I svetskom ratu, Topličkom ustanku i spomenik podignut heroju Narodno-oslobodilačkog rata koji je oštećen, centar Prokuplja.
Spomenik podignut poginulim u I svetskom ratu i Topličkom ustanku (u pozadini) i spomenik podignut heroju Narodno-oslobodilačkog rata Ratku
Pavloviću Ćićku, koji je oštećen i odnesen, centar Prokuplja.
Spomenik podignut poginulim u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije 1990-1999 (levo) i spomenik podignut Kosti Vojinoviću, ustaniku Topličkog ustanka.

 
Kuršumlija:
 
Spomen kosturnica poginulim i nastradalim u Narodno oslobodilačkom ratu, sa dodatnom pločom poginulih u ratovima na prostoru bivše jugoslavije i pogled na brdo ispod kojeg se nalazilo atomsko sklonište vojske koje je bombardovano prvih dana NATO bombardovanja. Spomen kosturnica - detalj
Spomen kosturnica poginulim i nastradalim u Narodno oslobodilačkom ratu, sa dodatnom pločom poginulih u ratovima na prostoru bivše jugoslavije i pogled na brdo ispod kojeg se nalazilo atomsko sklonište vojske koje je bombardovano prvih dana NATO bombardovanja. Spomen kosturnica - detalj

 Rgotina (opština Zaječar):
 

Deo spomenika koji su podignuti u crkvenoj porti: Biste heroja NOB-a, spomen obeležje sa imanima poginulih stanovnika Rgotine u II svetskom ratu na koji je dodata ploča sa imenima poginulih stanovnika iz istog mesta u retovima na prostoru bivše jugoslavije.

*komentar*

Jelena Miletić dokumentuje novonastale situacije u spomeničkoj arhitekturi javnog prostora u više gradova Istočne i Južne Srbije. Ona ispituje novonastale odnose potisnutih, nestalih, preživelih ili nanovo oživelih ideologija, zaboravljenih, zabranjenih, neprolaznih ili obnovljenih političkih ideja i za njih vezanih umetničkih stilova i poruka. Znamenja prethodnih i potonjih političkih sistema - dospelih na onaj nivo gde moraju neprekidno da emituju simboličku da bi crpeli i regrutacionu moć. U mnogim gradovima i selima Srbije prepliću se, na istim, centralnim javnim mestima, sasvim različiti predlozi za razumevanje i recepciju istorijskih događaja proteklog veka. Kroz Jelenin dokumentaristički rad detektuju se skoro neshvatljivi i nemogući a opet ustanovljeni odnosi koegzistencije ovih istorijskih ideja i za njih vezanih društvenih načela. Pitanje koje stoji pred svakim prolaznikom ili gledaocem je: koji je mogući budući scenario ili ishod ovih okamenjenih susreta, u kojima spomenici stoje jedni pred drugima kao pred iznenadno ugledanim neprijateljem?
Nebojša Milikić
.

  1. Jelena (not verified) on Tue, 03/24/2009 - 22:43

    U okviru ovog projekta izucavam kako politicke elite podizanjem spomenika iskljucuju civile, odnosno civline zrtve i tako ih postavljaju nevidljivim i ne prisutnim u tranzicionoj pravdi. U Boru je 2002 godine podignut spomenik Zrvama NATO bombardovanja, medjutim na spomeniku su navedena imena samo policajaca koji su kao aparat politike vlade poginuli na Kosovu. U Boru tokom NATO akcije poginula su dva civila, jedan u akciji bombardovanja Jugopetrolovih rezervoara, dok drugi prilikom bombardovanja farme u selu Podgorac. Na komemoracijama politicke elite ne pominju poginule civile, vec samo policajce

  2. Vladan Jeremic (not verified) on Tue, 04/14/2009 - 19:42

    Mozemo reci da spomenicka umetnost spada u domen primenjene umetnosti, ma koliko podele na razne umetnicke sekcije deluju outdated. Primenjeno ovde gledam kao aktivnost u sluzbi primene. Spomenici su oduvek predstavljali i zastupali određenu politiku vladajućih struktura. Ako postoji pozitivna i negativna poitika postoje i pozitivni ili negativni spomenici.

  3. Silvija (not verified) on Tue, 04/14/2009 - 20:31

    U gradu koji je u nazivu nosio ime jednog kneza, titulu jednog kralja i prezime podpredsednika jedne Vlade, samo je ovaj poslednji izbrisan iz istorije. Recju, malo sta u Kraljevu jos podseca na Aleksandra Rankovica, a ni jedan spomenik. Spomenici iz vremena tzv. dogovorne istorije, u oblicju bisti heroja, kao svojevrsnih nosilaca lokalnog kulta, ili u grupnim predstavama izbeglica, stilizovanim u teme otpora i pobede, u neposrednoj blizini su krajputasa, a ovi, uz biste hajduka, vojvoda iz Ustanaka. Ne dodirujuci se u vremenu, suocavaju se u prostoru.Vas rad me je naveo da ove pojave primetim,zbog cega ga smatram uzornim za uporednu istoriju jednog mikroplana, bilo da je u pitanju Beograd, Kraljevo, Leskovac...
    Silvija Krejakovic

  4. Nebojsa Milikic (not verified) on Wed, 04/15/2009 - 06:32

    U Nisu, ispred ulaza u tvrdjavu, postoje dva spomenika poginulima tokom NATO bombardovanja, jedan je podignula tadasnja republicka a drugi tadasnja lokalna vlast. Na oba postoji spisak zrtava, spiskovi su slicni ali nisu isti...

  5. Jelena (not verified) on Wed, 04/15/2009 - 18:27

    Da, U Nisu se na mestu koje pominjes ispred tvrdjave nalaze i spomenici koje spominjes, zatim bista narodnoj herojki i spomenik podignut u znak secanja na susret Stefana Nemanje i Fridriha Barbarose, sa tog mesta se jasno vidi hotel Ambasador. Zanimljivo je i samo mesto gde se podizu spomenici kao neka vrsta toposa i to je najcesce sto srecem na terenu, samo mesto skoro uvek ima simbolicno znacenje, a dijalog se moze uociti skoro uvek kada se ode na teren i kada vidite kako su sami spomenici postavljeni kako korespondiraju sa okolinom i to je poseban izazov i za izucavanje i za fotografiju.

  6. Jelena (not verified) on Wed, 04/15/2009 - 18:38

    Silvija, drago mi je da Vam je ovo istrazivanje inspirativno..., najcesce ukoliko sama sredina ima odredjene specifikume, na primer, neka bitka ili neki lokalni heroj obicno je uklopljen takav spomenik sa spomenicima koji su memorija kako bih rekla "velikih" dogadjaja, i obicno zajedno stvaraju opstu-normativnu istoriju koju narastaji treba da pamte i slede. Svakako, da politicari koji su u jednom trenutku bili odbaceni kao "pravoverni" bivaju izbrisani iz istorije secanja. Slican primer koji pominjete u Kraljevu je i u Prokuplju. Tamo se lokalna memorija vezuje za dogadjaje vazne za drzavu. Toplicki ustanak i heroji ovog ustanka korespondiraju sa spomenicima podignutim borcima u ratovima devedesetih, dok je spomenik premijeru Zoranu Djindjicu podignut van centra ispred hale sportova koju je otvorio za vreme svog mandata. Naravno, da ne postoji veza izmedju Rankovica i Djindjica, ali zelim da kazem da premijer Srbije koji je poreklom povezan sa ovim gradom, zapravo secanje-memorija-spomenik je izmesten iz centra i postavljen u udaljeniji deo grada, samo mesto govori dosta o politici secanja

  7. Silvija (not verified) on Thu, 04/16/2009 - 19:40

    Mesto streljanja talaca u masovnoj odmazdi nad civilima oktobra 1941.u Kraljevu, prvobitno je nazivano lagerskim grobljem, zatim Spomen-grobljem, od 1965. Spomen-parkom. Krstovi sa imenima zrtava, koje su porodice podizale, zamenilili su spomenici u obliku presecenih stabala. Imena civilnih zrtava nigde nisu ubelezena. Slucajni posetilac ne moze da zna da stoji nad humkama. Iluzija o spomenickom kompleksu, koji ne treba ograditi, stvarana je na zaboravu da je tu groblje, da tu leze civili, kao idealno mesto za svetkovine u slavu lokalnog i drzavnog establismenta. Tom prilikom dodeljivana Povelja protiv rata, ciji je sadrzaj postao klise pri otkrivanju spomenika i danas - da se kv. oktobar vise nigde i nikad ne ponovi!- umesto patrijarha Pavla, jedne godine poneo je Danijel Sifer! Da li je primereno ograditi, nekom stilizovanom ogradom mesto lagerskog groblja koje je puno bacenih kesa, spriceva...i na zidovima kapele, ili memorij. centra urezati imena zrtava, sacuvana jedino u Muzeju i porodicama.

  8. jelena vesic (not verified) on Mon, 05/04/2009 - 22:05

    interesantan je zakljucak jelene miletic da politicke elite podizanjem spomenika iskljucuju civile, sto nije dosledan slucaj u svim spomenicima [npr. u spomeniku NOB-u na sutjesci imamo imena poginulih ... ona koja su se u tom trenutku mogla rekonstruisati], ali je sasvim tacno da se podizanje spomenika veoma tice politickih elita koje ga podizu, a ne samo dogadjaja koji se komemorise, sto primecuje i vladan jeremic u svom komentaru. u tom smislu, akt podizanja spomenika kao monumenta [tj. necega sto ima i svoju monumentalnost] se pre odnosi na aktualizaciju trenutne moci, nego na doslovno shvacenu komemorativnu praksu.

    i jedan P.S. imena zrtava fasizma na nekim spomenicima NOB-a moguce ne iskljucuju tezu jelene miletic da se imena civila ne nalaze na spomenicima. u slucaju partizanske borbe tu postoji jedno iskljucenje koje je posledica teze da su partizani=narod=civili, iako su retroaktivno u okviru socijalisticke jugoslavije proklamovani u zvanicnu vojsku koja se suprotstavila fasizmu. mada ni tada nisu bili negirani kao narodni pokret, odnosno vojska koja se formira putem bottom-up organizacionog modela.

  9. Anonymous (not verified) on Thu, 07/16/2009 - 11:37

    Zanimljiv je i primer iz Knjaževca. Tamo se nalazi spomenički kompleks u spomen na poginule u ratovima (uključiv i NOB) koji je oblikovao Bogdan Bogdanović. 1990-tih je dodat još jedan kenotaf (mislim da se tako naziva nadgrobno obeležje iznad praznog groba)u slavu poginulih u poslednjim ratovima na tlu ex-Yu. Pri tome je taj dodatni spomen stub uradjen potpuno isto kao i oni prethodni te je samo još jedan u nizu.

  10. Anonymous (not verified) on Tue, 11/03/2009 - 00:42
  11. Omega Rolex Watches (not verified) on Thu, 11/05/2009 - 03:18
  12. Post new comment

    The content of this field is kept private and will not be shown publicly.
    • Web page addresses and e-mail addresses turn into links automatically.
    • Allowed HTML tags: <a> <em> <strong> <cite> <code> <ul> <ol> <li> <dl> <dt> <dd>
    • Lines and paragraphs break automatically.

    More information about formatting options

    CAPTCHA
    Ovo pitanje je provera da li ste čovek, što usled spama moramo da proverimo.
    Image CAPTCHA
    Copy the characters (respecting upper/lower case) from the image.